| | |
 |
   |
 |
|
|
2011. godine gostovanje hrvatske karikature u Norveškoj (Drobak) U subotu 10.09. u galeriji Avistegnernes Hus u Drobaku pored Osla konačno je otvorena dugo pripremana i očekivana izložba članova HDK, odnosno predstavljanje hrvatske karikature u Norveškoj. Inicijativa Hrvatsko-norveškog društva prijateljstva i njihovog predsjednika Tomislava Zoričića te Hrvatskog društva karikaturista je nakon nekoliko neuspješnih pokušaja konačno naišla na razumijevanje nadležnih institucija. Uz organizacijsku i veliku financijsku pomoć Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, te uz sufinanciranje Ministarstva kulture RH i sponzora dogodilo se povijesno (obzirom da je prvo) predstavljanje hrvatske karikature u Skandinaviji. Iako je samo 10-ak minuta prije početka izgledalo da se neće okupiti više od 10-ak gostiju, nakon uobičajene akademske četvrti otvaranju je prisustvovalo čak 70-ak uzvanika od kojih je 40-ak otišlo kućama sa svojim portretnim karikaturama koje je neumorni Milan Lekić-Lex crtao za vrijeme otvorenja kao i kasnijeg druženja sa veselim domaćinima (tko kaže da su Norvežani i ostali sjevernjaci hladni i nedruželjubivi ?). Možda su veselju pridonijela i kvalitetna hrvatska vina koje su uz dosta propagandnog turističkog materijala kao gosti donijeli članovi HDK i Hrvatsko-norveškog društva, radi promocije i drugih hrvatskih vrijednosti osim karikatura. Osim toga uzvanicu su kući ponijeli i jedan vrlo kvalitetan katalog napravljen u maniri dosadašnjih najboljih kataloga sa međunarodnih izložaba. Među gostima su bili i dvojica norveških karikaturista (iako smo se nadali njihovom većem odazivu) ali i neki „viđeniji“ ljudi iz drugih branši, napr gospodin Knut Toraasen, bivši veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj. Drobak je omanje turističko mjesto uz Oslo kao napr Samobor uz Zagreb, poznat među ostalim i po kući Djeda Mraza (ili Djeda Božićnjaka, kako je tko navikao) sa puno turista ali i umjetničkih galerija i uvjeravali su nas da će izložbu za vrijeme njenog trajanja vidjeti veliki broj ljudi, obzirom da će izložba biti postavljena sve do kraja listopada. Galerija je jedna od vrlo živopisnih, bajkovitih klasičnih norveških drvenih kuća od kakvih se sastoji cijeli Drobak ali i elitne četvrti Osla. Izložbu su zajedničkim snagama otvorili predstavnici galerije, predsjednik Norveško-hrvatskog društva g.Torbjoern Barslett, a sa hrvatske strane gđa Danijela Pavičević-Krajač (MVPEI), Tomislav Zoričić (Hrvatsko- norveško društvo) te Davor Trgovčević (HDK). Što se medijskog praćenja tiče, prije samog otvaranja u Drobaku je održana konferencija za tisak temeljem koje su tiskana dva najavna članka u lokalnim medijima, a već sljedećeg dana nakon izložbe objavljen je i izuzetno pohvalan članak o izloženih 90-ak radova u jednom dnevnom listu iz Osla. Naši norveški prijatelji su zaduženi da pokušaju sve takve materijale prikupiti i dostaviti nam za arhive i anale HDK. Kada već spominjemo naše norveške prijatelje i njihov prijem, bilo bi krajnje nepravedno ne spomenuti tri sestre koje već duže od 40 godina žive u Oslu, gospođe Nenu, Dadu i Seku, koje su sve svoje vrijeme posvetile maloj hrvatskoj ekipi i omogućili joj da se tih dana u Kraljevini Norveškoj osjećaju kao kraljevi. Istina, tamo se kraljevanje kao i sve ostalo shvaća sa malo više ležernosti pa kažu da nije rijetkost susresti kralja Haralda u šetnji gradom, a i mi smo se na ulicama Osla praktično ramenima očešali o premijera Stoltenberga. Kako je i na otvorenju rečeno, ostaje nada da će ova izložba biti prvi korak prema boljoj suradnji hrvatskih i norveških karikaturista koji se baš i ne pojavljuju tako često na našoj međunarodnoj izložbi, uz želju da se u skoroj budućnosti organizira i slično predstavljanje norveške karikature u Hrvatskoj. Također postoji i inicijativa da se izložba HDK iz Norveške preseli u Švedsku a za nadati se je da realizacija te ideje neće trajati daljnje četiri godine. SUDIONICI IZLOŽBE: MIDHAT AJANOVIĆ, PERICA BRANDIĆ, FRANO CEBALO, ŽELJKO CERIĆ, MIROSLAV GEORGIJEVSKI, MIROSLAV GERENČER, IVAN HARAMIJA, LJUBICA HEIDLER ĐAKOVIĆ, ROKO IDŽOJTIĆ, MARKO IVIĆ, NENAD JANKOVIĆ, BORISLAV JOSIPOVIĆ, DRAGUTIN KOVAČEVIĆ, KREŠIMIR KVEŠTEK, MILAN LEKIĆ, NIKOLA LISTEŠ, ŽARKO LUETIĆ, BRANKO MEDAK, MOJMIR MIHATOV, ČEDOMIL MIŠKOVIĆ, ŽIVKO NIMAC, DAMIR NOVAK, MILOŠ PANIĆ, STANKO PATEKAR, DARKO PAVIĆ, IVICA PEZO, ŽELJKO PILIPOVIĆ, SVETISLAV PINJUH, PETAR PISMESTROVIĆ, ZDENKO PUHIN, SREĆKO PUNTARIĆ, NATAŠA RAŠOVIĆ, OTO REISINGER, IVAN SABOLIĆ, EMIL STRNIŠA, IVAN ŠARIĆ, NIK TITANIK, DAVOR TRGOVČEVIĆ, BOŽIDAR VUKELIĆ 
Karikatura: D. Trgovčević 
Karikatura: I. Haramija 
Karikatura: M. Lekić 
Karikatura: M. Mihatov 
Karikatura: N. Listeš 
Karikatura: O. Reisinger 
Karikatura: P. Pismestrović 
Karikatura: S. Puntarić HUMOR HRVATSKIH KARIKATURISTA Prilikom prvog predstavljanja karikaturista i karikatura iz Hrvatske u Norveškoj treba krenuti od osnovnih informacija o povijesti karikature u Hrvatskoj. Prvo razdoblje od 1846. do 1900. godine omeđeno je godinom nastanka prve za Hrvatsku značajne karikature i prvom fazom razvoja karikature u humorističnim časopisima, ponajprije vezanim uz časopise Hrvatske stranke prava. U to vrijeme karikaturama dominiraju političke teme. Drugo kratko razdoblje od 1901. do 1905. godine prijelazno je razdoblje, koje su obilježili karikaturisti i časopisi koji su u znatnoj mjeri podigli standard likovne kvalitete karikature i ilustracije u odnosu na prethodno razdoblje. Prenošenje karikatura iz njemačkih ili austrijskih časopisa također je utjecalo je na podizanje likovne kvalitete karikatura. Treće "zlatno" razdoblje, od 1906. do 1940. godine, započelo je objavljivanjem najutjecajnijeg humorističnog lista Koprive u Zagrebu te dovršeno gašenjem istoga na pragu Drugog svjetskog rata. U istom razdoblju u Splitu djeluje splitski krug karikaturista orijentiran na portretnu karikaturu kroz humoristički list Duje Balavac (1908. - 1923.). Razdoblje Drugog svjetskog rata obilježava pad kvalitete i produkcije karikatura te ideološka obojenost kroz uglavnom ljevičarsku, partizansku orijentaciju. Od 1945. godine s prekidima izlazio je humoristički časopis Kerempuh sve do sedamdesetih godina. Iako je Kerempuh bio pokrenut od karikaturista ljevičarske orijentacije, urednici su redovito morali od cenzora tadašnje Komunističke partije Jugoslavije dobivati dozvole za objavljivanje svakog pojedinog broja. Istodobno, dnevne novine objavljivale su situacijsku karikaturu koja je problematizirala svakodnevicu običnog građanina i njegove obitelji. Nakon što je Ico Voljevica (1922. – 2008.) u Kerempuhu stvorio lik nazvan Grga i između 1950. i 1955. godine ga povremeno objavljivao, od 1955. do 2000. dogodovštine tog lika izlazile su svakodnevno u dnevnim novinama što je najvjerojatnije jedan od najduljih neprekinutih serijala u svjetskoj povijesti karikature. Slično se dogodilo i sa popularnim i dugovječnim likom nazvanim Pero kojeg crta Oto Reisinger od 1961. godine u dnevnom listu Vjesnik, u početku povremeno, a kasnije svakodnevno, sve do danas. Takve karikature bile su toliko popularne da su mnogobrojne čitatelje dnevnih novina naviknule da čitaju od posljednje stranice gdje bi prvo pročitali Grgin ili Perin duhoviti komentar a tek onda nastavili s pravim vijestima. Nastavak na tu tradiciju svakodnevnog objavljivanja karikatura u dnevnim novinama predstavljaju dvojica karikaturista, Srećko Puntarić (r. 1952.) sa serijalom Felix i Nikola Plečko (r. 1974.) s likom Štefice. Njihovi crteži i danas izazivaju pozornost široke publike. Najnovija povijesna faza karikature u Hrvatskoj počinje nastankom Hrvatske države 1991. godine jer su se od tada uvjeti u izdavaštvu znatno izmijenili. Dok je sloboda izražavanja porasla, kvaliteta svih medija a posebice tiskanih izdanja je padala, a u posljednje vrijeme osjetan je i pad naklada. Trend sve manjeg zanimanja novina i časopisa za karikaturu koji je započeo osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, nastavio se kroz posljednjih dvadeset godina do danas. Svjesni tog negativnog trenda, hrvatski karikaturisti su 1985. godine osnovali Hrvatsko društvo karikaturista koje uspješno afirmira karikaturu u Hrvatskoj i inozemstvu. Da nema ovakvog Hrvatskog društva karikaturista, koje, među ostalim, organizira godišnje izložbe, međunarodne natječaje te izdaje bilten, karikatura u Hrvatskoj bi gotovo nestala. Iako se Norveška i Hrvatska nalaze na dva različita kraja Europe, s drugačijim tradicijama, klimom i mentalitetima naroda, kada se pogledaju karikature koje dolaze od hrvatskih karikaturista, može se vidjeti da je većina crteža inspirirana temama koje su nam zajedničke, odnosno globalne. Svaki pojedini karikaturist ima drugačiju crtačku vještinu a različiti su i rukopisi, ali teme, humor i poante karikatura (uglavnom bez riječi) su takve da ih može razumjeti većina naroda na ovom ugroženom planetu. Cjelokupna iskvarenost naše civilizacije ogleda se u karikaturama s temama nepravde, neprirodnih socijalnih razlika, ratova, ekoloških katastrofa, pretjerane urbanizacije, hiperpotrošačkog društva, zabavne industrije, turizma i sporta. Sve to govori koliko je svakodnevica na ovom planetu postala slična velikom broju ljudi (ukoliko nije riječ o izrazito siromašnima i gladnima). Humor hrvatskih karikaturista upozorava na postojanje mnogobrojnih paradoksa naše civilizacije koji su svakog dana sve brojniji i sve veći, a otpor nehumanom civilizacijskom trendu je preslab i gotovo da ne donosi nikakve rezultate. Stoga karikatura usprkos marginaliziranosti hrabro dalje prkosi i nastupa kao medij koji pročišćava stvarnost i svijest ljudi jer na krajnje pristupačan i svakome razumljiv način omogućuje da u vizualno duhovitom i izrazito sažetom obliku dobije poruku koja predstavlja ogledalo vremena i nas samih. Frano Dulibić Dr. sc. Frano Dulibić radi kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te kao vanjski suradnik predaje na Akademiji likovnih umjetnosti. Bavi se istraživanjima hrvatskog slikarstva prve polovice 20. stoljeća, poviješću karikature i ilustracije u Hrvatskoj te odnosima slikarstva i karikature, stripa, fotografije i drugih medija (high and low art). Objavljuje znanstvene i stručne radove te je autor koncepcije i tekstova nekolicine izložbi. |
 Copyright © 2001-2010 Hrvatsko društvo karikaturista Design by MediaVektor |